Komisija za speleospašavanje osnovana je 2001. godine i bavi se problematikom spašavanja i zaštite ljudskih života u speleološkim objektima sukladno ciljevima HGSS-a.
stručne komisije i odjeli
Komisija za speleospašavanje
O nama
Timski rad iza svake odluke
U Hrvatskoj je do sada poznato oko 9000 speleoloških objekata različite morfologije i specifičnih zahtjeva u slučaju akcija spašavanja, na primjer*:
-4 jame dublje od 1.000 metara (Jamski sustav Lukina jama – Trojama -1.431 m, Jama Nedam -1.335 m Slovačka jama – 1.324 m, Jamski sustav Velebita -1.026 m,)
-13 jama dubljih od 500 m (Jama Njemica -934 m, Mokre noge -831 m, Jamski sustav Crnopac -830 m, Amfora -778m m, Meduza -706 m, Jamski sustav A-1 – Vilimova jama (A-2) -589 m, Patkov gušt -553 m, Olimp -537 m, Ledena jama u Lomskoj dulibi -536 m, Ponor na Bunovcu -534 m, Lubuška jama -529 m, Crveno jezero -528 m i Munižaba -510 m
-velike vertikale – u Hrvatskim jamama ima dosta velikih vertikala, neke su među najvećima na svijetu (dvije vertikale dublje od 500 m, dvije vertikale dublje od 300 m, a čak trinaest dubljih od 200 m), a vertikale od 100 m dubine dosta su česte.
-dugačke i komplicirane špilje (Špiljski sustav Đulin ponor – Medvedica duljine 16.396 m, Panjkov ponor – Muškinja duljine 13.052 m i dr.)
-dugačke, duboke i komplicirane jame (Jamski sustav Crnopac, trenutne duljine 58.974 m i dubine 830 m; Munižaba duljine 9.911 m i dubine 510 m)
-ekstremno uski kanali (jama Amfora, Lubuška jama)
-duboki izvori (vrelo Une -248 m), Crveno jezero (-260m), Sinjac (-208m), Vruja kod Brela (-125 m)
-dugački izvori: Vrulja Modrić (2.1 km -36m), Vrulja Zečica (1.2 km – 49m), Velika Vrulja (1.5km, -76m)
-duboki jamski sifoni (sifon na dnu Lukine jame -1.431 m, sifon na dnu Slovačke jame -1.324 m, sifon na dnu Jame Njemica –930m, sifon u jami Nedam –1225m dubine)
-morem potopljeni speleološki objekti
-dugački i komplicirani sifoni (Majerovo vrelo, duljine 1.020 m, a dubine 104 m)
* aktualni popis najdubljih i najduljih speleoloških objekata u Republici Hrvatskoj
-4 jame dublje od 1.000 metara (Jamski sustav Lukina jama – Trojama -1.431 m, Jama Nedam -1.335 m Slovačka jama – 1.324 m, Jamski sustav Velebita -1.026 m,)
-13 jama dubljih od 500 m (Jama Njemica -934 m, Mokre noge -831 m, Jamski sustav Crnopac -830 m, Amfora -778m m, Meduza -706 m, Jamski sustav A-1 – Vilimova jama (A-2) -589 m, Patkov gušt -553 m, Olimp -537 m, Ledena jama u Lomskoj dulibi -536 m, Ponor na Bunovcu -534 m, Lubuška jama -529 m, Crveno jezero -528 m i Munižaba -510 m
-velike vertikale – u Hrvatskim jamama ima dosta velikih vertikala, neke su među najvećima na svijetu (dvije vertikale dublje od 500 m, dvije vertikale dublje od 300 m, a čak trinaest dubljih od 200 m), a vertikale od 100 m dubine dosta su česte.
-dugačke i komplicirane špilje (Špiljski sustav Đulin ponor – Medvedica duljine 16.396 m, Panjkov ponor – Muškinja duljine 13.052 m i dr.)
-dugačke, duboke i komplicirane jame (Jamski sustav Crnopac, trenutne duljine 58.974 m i dubine 830 m; Munižaba duljine 9.911 m i dubine 510 m)
-ekstremno uski kanali (jama Amfora, Lubuška jama)
-duboki izvori (vrelo Une -248 m), Crveno jezero (-260m), Sinjac (-208m), Vruja kod Brela (-125 m)
-dugački izvori: Vrulja Modrić (2.1 km -36m), Vrulja Zečica (1.2 km – 49m), Velika Vrulja (1.5km, -76m)
-duboki jamski sifoni (sifon na dnu Lukine jame -1.431 m, sifon na dnu Slovačke jame -1.324 m, sifon na dnu Jame Njemica –930m, sifon u jami Nedam –1225m dubine)
-morem potopljeni speleološki objekti
-dugački i komplicirani sifoni (Majerovo vrelo, duljine 1.020 m, a dubine 104 m)
* aktualni popis najdubljih i najduljih speleoloških objekata u Republici Hrvatskoj
Akcije speleospašavanja zahtijevaju vrhunsku organizaciju, veliki broj osposobljenih i uvježbanih spašavatelja, veliku količinu specijalističke opreme i dobru logističku potporu s obzirom na da se može raditi o višednevnim složenim akcijama spašavanja.
Rad i djelovanje Komisije temelji se na organizaciji i provođenju programa osnovnog tečaja speleospašavanja i specijalističkih tečajeva za članove HGSS-a. Komisija organzira i provodi državne i međunarodne vježbe speleospašavanja, prati razvoj i novitete spašavateljskih tehnika u svijetu, surađuje sa sličnim službama u svijetu preko ICAR, ECRA, UIS i FSE te surađuje sa speleološkim udrugama u Hrvatskoj radi prevencije nesreća
Unutar Komisije djeluju i razvijaju se grupe (sposobnosti):
- Grupa za speleoronilačko spašavanje
- Grupa za frakturiranje (proširivanje)
- Grupa za komunikacijske sustave
- Grupa za medicinu u podzemlju
Grupa za speleoronilačko spašavanje osnovana je 2004. godine s ciljem organiziranja spašavanja iz svih vrsta potopljenih speleoloških objekata. Unutar Grupe djeluju članovi koji se specijaliziraju za sifonska spašavanja, članovi koji su se specijalizirali za klasične speleološke zarone s otvorenim krugom disanja, kao i članovi sa zatvorenim krugom disanja koji se specijaliziraju za spašavanja na dubinama većim od 100 metara i kanalima duljim od 1.000 metara u potopljenim speleološkim objektima.
Grupa za frakturiranje stijena osnovana je 2016. godine sa ciljem omogućavanja što lakšeg pristupa teško dostupnim dijelovima speleološkog objekta u slučaju nesreće i spašavanja kako bi unesrećenu osobu što brže i sigurnije izvukli na površinu pri čemu se za proširivanje uskih dijelova speleološkog objekta koristi ekspanzivni klinovi i pirotehničko sredstvo proizvedeno isključivo za potrebe HGSS-a za što su članovi posebno osposobljeni.
Grupa za komunikacije sustave osnovana 2024. godine s ciljem uspostave komunikacije unutar i van speleološkog objekta. Obzirom da su komunikacijski sustavi razlčiti u svrsi i namjeni grupa za komunikacije razvija interoperabilnost komunikacijskih sustava kako bi se veza između svih dionika u komunikaciji odvijala kontinuirano i bez smetnji.
Grupa za medicinu čine članovi HGSS-a s medicinske struke koji razvijaju i educiraju spašavatelje tehnikama zbrinjavanja unesrećenih osoba u podzemlju.
- Grupa za speleoronilačko spašavanje
- Grupa za frakturiranje (proširivanje)
- Grupa za komunikacijske sustave
- Grupa za medicinu u podzemlju
Grupa za speleoronilačko spašavanje osnovana je 2004. godine s ciljem organiziranja spašavanja iz svih vrsta potopljenih speleoloških objekata. Unutar Grupe djeluju članovi koji se specijaliziraju za sifonska spašavanja, članovi koji su se specijalizirali za klasične speleološke zarone s otvorenim krugom disanja, kao i članovi sa zatvorenim krugom disanja koji se specijaliziraju za spašavanja na dubinama većim od 100 metara i kanalima duljim od 1.000 metara u potopljenim speleološkim objektima.
Grupa za frakturiranje stijena osnovana je 2016. godine sa ciljem omogućavanja što lakšeg pristupa teško dostupnim dijelovima speleološkog objekta u slučaju nesreće i spašavanja kako bi unesrećenu osobu što brže i sigurnije izvukli na površinu pri čemu se za proširivanje uskih dijelova speleološkog objekta koristi ekspanzivni klinovi i pirotehničko sredstvo proizvedeno isključivo za potrebe HGSS-a za što su članovi posebno osposobljeni.
Grupa za komunikacije sustave osnovana 2024. godine s ciljem uspostave komunikacije unutar i van speleološkog objekta. Obzirom da su komunikacijski sustavi razlčiti u svrsi i namjeni grupa za komunikacije razvija interoperabilnost komunikacijskih sustava kako bi se veza između svih dionika u komunikaciji odvijala kontinuirano i bez smetnji.
Grupa za medicinu čine članovi HGSS-a s medicinske struke koji razvijaju i educiraju spašavatelje tehnikama zbrinjavanja unesrećenih osoba u podzemlju.
2009. – Akcija speleronilačkog spašavanja u izvoru Cetine (Glavaš)
2011. – Akcija speleospašavanja Kita Gaćešina
2012. – Akcija speleospašavanja Jamski sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka
2014. – Risending (Njemačka)
2020. – Zagrebački potres
2020. – 2021. – Petrinjski potres
2022. – Akcija speleronilačkog spašavanja u vrulji Zečica
2023. – Morca (Turska)
2011. – Akcija speleospašavanja Kita Gaćešina
2012. – Akcija speleospašavanja Jamski sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka
2014. – Risending (Njemačka)
2020. – Zagrebački potres
2020. – 2021. – Petrinjski potres
2022. – Akcija speleronilačkog spašavanja u vrulji Zečica
2023. – Morca (Turska)
