Kartografija
Putokaz kroz planine
karte koje spašavaju
Gdje nabaviti naše zemljovide?
HGSS je pokrenuo dugoročan program ”Kartografija” u sklopu kojeg tematskim zemljovidima i vodičima prezentira najznačajnije turističke, sportsko-rekreativne i prirodne predjele RH. Svaka planinarska staza ucrtana na HGSS-ovim zemljovidima je fizički provjerena i zabilježena GPS uređajem te obrađena u GIS aplikaciji što daje najveću pouzdanost podatcima na zemljovidu.
sigurne staze
Interaktivni zemljovid Hrvatske
Sigurnestaze.hr, web-aplikacija i interaktivni zemljovid Republike Hrvatske, namijenjen je planinarima i izletnicima. Aplikacija omogućava kreiranje vlastitih ruta, pretraživanje i istraživanje terena, staza, objekata, penjališta i vrhova, a koristi provjerene podatke iz Registra planinarskih putova i obilaznica Hrvatskog planinarskog saveza te staze pogodne za pješačenje i planinarenje prema podacima koje je na terenu prikupila Hrvatska gorska služba spašavanja. Ova web aplikacija ne samo da olakšava istraživanje prirodnih ljepota Hrvatske već igra ključnu ulogu u promicanju odgovornog turizma i osiguravanju da korisnici imaju najnovije i najtočnije informacije. Sigurnestaze.hr postavlja nove standarde u podršci planinarima i izletnicima, čineći njihova iskustva na stazi nezaboravnima i, prije svega, sigurnima. Ne zaboravite posjetiti SIGURNESTAZE.HR
Saznajte više
Kartografija u službi spašavanja
HGSS pomoću vjerodostojnih i aktualnih tematskih turističko-planinarskih
zemljovida i vodiča preventivno djeluje na sprječavanja nesreća i povećanju
sigurnosti kretanja na teško prohodnim i nepristupačnim prirodnim predjelima
te promiče športsko-rekreativne, prirodne, kulturne i turističke sadržaje
ruralnog područja RH.
Zemljovidi su cijenom pristupačni i lako dostupni korisnicima kako bi se ostvarili ciljevi programa.
Ako se uzme u obzir deklaracija i svrha proizvoda, većina tiskanih materijala
deklariranih kao ”Planinarske karte” ne udovoljavaju niti osnovnim kriterijima
s kojim kojima bi opravdale temu i naziv. Često na tim materijalima nedostaju
obvezni kartografski elementi, u pravilu su sadržaji na tim kartama zastarjeli
i ne odgovaraju situaciji na terenu ili prikazani sadržaji ne postoje. Ima
primjera u kojima grafičko mjerilo ne odgovara numeričkom, koordinatna mreža
služi kao (kartografski) ukras, nije navedena projekcija, datum itd. U mnogim
slučajevima su i same podloge karata nelegalno kopirane.
Poseban problem su turističke (pregledne) karte koje svojim turističko-promidžbenim
sadržajem i izvedbom upućuju korisnika na kretanje teško prohodnim terenom.
Uz pomoć tih karata nije moguća topografska orijentacija i stjecanje utiska
o reljefu i udaljenostima tako da posjetioci planinskih područja često odlaze
u planinu potpuno nepripremljeni: bez vode, cipela, kape… ali s turističkom
kartom u ruci.
Ciljani korisnici tematskog turističko-planinarskog zemljovida su domaći i strani planinari i turisti koji su zainteresirani za boravak i športsko-rekreativne aktivnosti u prirodi. Spašavatelji HGSS-a također su korisnici ovih zemljovida jer im omogućavaju sigurniji i brži pristup unesrećenima u akcijama potraga i spašavanja.
Zemljovid mora biti sadržajem prilagođen prosječnom korisniku te pregledan i intuitivan te što aktualniji i vjerodostojniji. S osobitom pažnjom se na zemljovidu ucrtavaju svi elementi koji mogu poslužiti za orijentaciju i kretanje teško prohodnim ili nepristupačnim terenom.
HGSS pomoću vjerodostojnih i aktualnih tematskih turističko-planinarskih
zemljovida i vodiča preventivno djeluje na sprječavanja nesreća i povećanju
sigurnosti kretanja na teško prohodnim i nepristupačnim prirodnim predjelima
te promiče športsko-rekreativne, prirodne, kulturne i turističke sadržaje
ruralnog područja RH.
Zemljovidi su cijenom pristupačni i lako dostupni korisnicima kako bi se ostvarili ciljevi programa.
Ako se uzme u obzir deklaracija i svrha proizvoda, većina tiskanih materijala
deklariranih kao ”Planinarske karte” ne udovoljavaju niti osnovnim kriterijima
s kojim kojima bi opravdale temu i naziv. Često na tim materijalima nedostaju
obvezni kartografski elementi, u pravilu su sadržaji na tim kartama zastarjeli
i ne odgovaraju situaciji na terenu ili prikazani sadržaji ne postoje. Ima
primjera u kojima grafičko mjerilo ne odgovara numeričkom, koordinatna mreža
služi kao (kartografski) ukras, nije navedena projekcija, datum itd. U mnogim
slučajevima su i same podloge karata nelegalno kopirane.
Poseban problem su turističke (pregledne) karte koje svojim turističko-promidžbenim
sadržajem i izvedbom upućuju korisnika na kretanje teško prohodnim terenom.
Uz pomoć tih karata nije moguća topografska orijentacija i stjecanje utiska
o reljefu i udaljenostima tako da posjetioci planinskih područja često odlaze
u planinu potpuno nepripremljeni: bez vode, cipela, kape… ali s turističkom
kartom u ruci.